Veliki broj arheoloških lokaliteta i nalaza, iz različitih perioda, svjedoče da je Područje Kotora od najstarijih vremena predstavljalo mjesto pogodno za život.
O tome prema istraženom materijalu svjedoče pećine Spila iznad Perasta, Brštanova pećina iznad Risna, Daletina pećina iznad Dobrote, a posebno grobnice koje su gradili najstariji stanovnici ovog prostora, tumule ili mogile, kupastog oblika, u čijem središnjem dijelu se nalazio grob u koji su prilagali predmete koji su im za života bili važni i za koje su vjerovali da će im poslužiti i na drugom svijetu. Veliki broj tumula rekognosciran je u neposrednom okruženju Područja Kotora (Grbalj, Luštica). Neki od njih su istraženi, a među nalazima pronađenim u grobovima izdvajaju se nalazi sa lokaliteta Mala i Velika gruda (zemljani tumuli) kod Tivta. Iz tumula Mala gruda potiče najstarija, a moguće i najreprezentativnija sjekira nađena u Crnoj Gori. Izrađena je od legure zlata, srebra i bakra sa zlatnim poklopcem ukrašenim krstom u krugu (znakom solarnog kulta). Sjekira se datira između 2100. i 1900. godine prije naše ere…
Više o umjetnosti i zanatstvu pročitajte u publikaciji “Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO-a” u poglavlju pod nazivom UMJETNOST I ZANATSTVO
Mozaik sa predstavom boga Hipnosa u antičkoj vili, Risan (foto: Stevan Kordić)